Njemačka ograničava broj useljenika sa Zapadnog Balkana
Njemačka ograničava broj useljenika sa Zapadnog Balkana na 25.000 godišnje
Njemačka vlada uvodi novo ograničenje za radne migrante sa Zapadnog Balkana – broj godišnjih useljenika bit će ograničen na 25.000 osoba. Ova mjera dio je najnovijeg koalicionog sporazuma između demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koji je predstavljen u Berlinu.
Šta je “Pravilo za Zapadni Balkan”?
Ovo pravilo, koje je na snazi od 2016. godine, omogućava građanima sa Zapadnog Balkana – uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo – da dobiju radne dozvole u Njemačkoj bez obaveze da imaju stručnu kvalifikaciju. Dovoljno je da imaju ponudu za posao od poslodavca u Njemačkoj.
Ovim pravilom se pokušava smanjiti broj zahtjeva za azilom, budući da su zemlje Zapadnog Balkana klasifikovane kao “sigurne zemlje porijekla”.
Povratak na raniju kvotu
Nova vlada vraća kvotu na prethodni nivo od 25.000 radnih dozvola godišnje, nakon što je prethodna vlada (SPD, Zeleni, FDP) prošle godine povećala broj na 50.000. Krajem prošle godine, prema ovom programu u Njemačkoj je boravilo oko 79.500 osoba – najviše s Kosova, a potom iz Bosne i Hercegovine.
Glavni izazovi
I pored zakonske mogućnosti useljavanja, mnogi kandidati se suočavaju s velikim administrativnim preprekama. Najveći izazov predstavlja preopterećenost njemačkih konzularnih predstavništava u regionu, gdje se na termine za vizu često čeka i preko godinu dana.
Šta ovo znači za građane regiona?
Ograničenje na 25.000 useljenika godišnje znači da će konkurencija za radne dozvole biti veća, a pristup tržištu rada u Njemačkoj dodatno otežan. Ipak, ostaju otvorene druge mogućnosti za kvalifikovane radnike kroz posebne programe za stručnu radnu snagu, ali ti programi često zahtijevaju visoku stručnost, nostrifikaciju diploma i znanje njemačkog jezika.
Zaključak
Ova promjena šalje jasnu poruku: Njemačka i dalje želi regulisanu migraciju, ali uz strožiju kontrolu i selekciju. Građanima Zapadnog Balkana ostaje da se dodatno informišu, pripreme i što bolje iskoriste dostupne prilike.
